1. Postoje li uvjeti za učlanjenje u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond?
Jedini uvjet da bi ste postali član Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda je prebivalište u Republici Hrvatskoj.
2. Može li se uplaćivati dobrovoljna mirovinska štednja maloljetnom djetetu?
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji je na snazi od srpnja 2003. godine, ukinuta je dobna granica pa članom Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu biti i maloljetne osobe, odnosno djeca.
3. Mora li osoba biti u radnom odnosu da bi postala članom?
Bez obzira na radni odnos svaka osoba može postati članom Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda.
4. Kada se može početi koristiti mirovina?
Mirovina se može početi koristiti s navršenih 50 godina života, bez obzira da li ste u radnom odnosu ili ne, odnosno da li ste počeli s korištenjem mirovine iz I. i II. stupa mirovinskog osiguranja.
5. Ukoliko se zahtjevom za učlanjenje u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond član obveže na uplaćivanje određenog iznosa u određenim vremenskim intervalima, a u nekom vremenskom razdoblju se ne mogu izvršavati uplate, postoje li opomene?
Kako se dobrovoljna mirovinska štednja temelji na dobroj volji te mogućnostima svakog pojedinca, ne postoje opomene iz razloga što se u nekom trenutku ne mogu poštovati, odnosno uplaćivati doprinosi navedeni u Zahtjevu kojeg osoba ispunjava prilikom učlanjenja.
6. Jesu li sredstva na osobnom računu nasljediva?
Ukupan iznos sredstava uplaćen tijekom štednje na osobni račun, odnosno ukupan iznos kapitaliziranih sredstava je u cijelosti nasljedan. Nasljednika član odabire prilikom ispunjavanja Zahtjeva za učlanjenje u dobrovoljni mirovinski fond. Pritom može birati između svog zakonskog nasljednika ili imenovati korisnika svojih sredstava koje će štedjeti za svoju mirovinu iz trećeg stupa, a kasnijim izjavama može i na vrlo jednostavan i brz način promijeniti odluku.
7. Može li član Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda ostvariti pravo na državna poticajna sredstva i u slučaju kad koristi pravo na država poticajna sredstva na stambenu štednju?
Ukoliko je osoba član i dobrovoljnog mirovinskog fonda i stambene štedionice istovremeno, ima pravo na državna poticajna sredstva po osnovi obje štednje.
8. Koje su prednosti dobrovoljne mirovinske štednje nad životnim osiguranjem?
Kako su životno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje proizvodi različitih namjena, ne može se govoriti o prednostima jednog nad drugim. Bitno je naglasiti da se životnim osiguranjem ne osiguravaju primanja u mirovini, a što je svrha dobrovoljne mirovinske štednje.
Pored toga, dobrovoljna mirovinska štednje je stimulirana državnim poticajnim sredstvima, te su uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje za svog zaposlenika u dobrovoljni mirovinski fond porezno priznati trošak ako se uplaćuje iznos do 500,00 kunamjesečno po zaposleniku odnosno 6.000 kuna godišnje, iznimno za 2010. godinu do 3.000 kuna. Za razliku od životnog osiguranja, članom dobrovoljnog mirovinskog fonda može postati svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na zdravstveno stanje i radni odnos i godine starosti, a ušteđena sredstva se mogu koristiti nakon navršenih 50 godina života.
9. Kako se ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva?
Prilikom ispunjavanja zahtjeva potrebno je navesti da se želi koristiti pravo na državna poticajna sredstva, a bitno je naglasiti da se državna poticajna sredstva mogu koristiti po članstvu u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Državna poticajna sredstva iznose 15% od uplaćenog doprinosa člana Fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do iznosa od 750,00 kuna po članu Fonda. Državna poticajna sredstva za svakog člana Fonda od Ministarstva financija traži Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.o.o., te će po primitku istog iznose pripisati svakom članu na njegov osobni račun. Temeljem Izmjena i dopuna Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 124/2010) koje su stupile na snagu 16. studenog 2010. godine, državna poticajna sredstva za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove i u 2010. godini odobrit će se po stopi od 15%.
10. Što su to uopće ulazne naknade i mogu li se one smanjiti?
Ulazna naknada je naknada koja se naplaćuje od svake uplate doprinosa u Fond. Ulazne se naknade naplaćuju kako bi kompenzirale dio troškova koje nastaju društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom. Visina ulazne naknade razlikuje se u početku i tijekom trajanja štednje, jer su i troškovi društva u odnosu na visinu uplaćenih doprinosa viši u početnoj fazi članstva. Ulazna naknada može se mijenjati odlukama uprave društva ali, prema zakonskim normama, društvo članu ne može odrediti nove uvjete koji bi za njega bili manje povoljni od starih.
11. Ulaze li naknade u obračun DPS?
Naravno. Cjelokupan iznos doprinosa, što ga tijekom godine član uplati u naš Fond, osnova je za obračun državnih poticaja. U taj su iznos uključene i naknade.
12. Koliko su sigurna sredstva prikupljena na osobnom računu svakog člana?
Dobrovoljna mirovinska štednja je individualna kapitalizirana štednja, što znači da se doprinosi članova prikupljaju na njihovim osobnim računima. Uplaćene premije se kapitaliziraju na način da društvo za upravljanje fondom ulaže imovinu fonda, tj. članova te tako ostvaruje prinos, a osobnom računu se pripisuju i državna poticajna sredstva. Način ulaganja zakonom je propisan, a cjelokupno poslovanje društva za upravljanje fondovima pod strogim je nadzorom državnih institucija. Sredstva se ulažu na način koji će dugoročno osigurati primjeren prinos, a istovremeno jamčiti sigurnost uloga.
|
